Sve o kimu
![Sve o kimu](/wp-content/uploads/plantas/4208/fcfa0bkkv4.jpg)
Sadržaj
![](/wp-content/uploads/plantas/4208/fcfa0bkkv4.jpg)
![](/wp-content/uploads/plantas/4208/fcfa0bkkv4.jpg)
Biljka koja se koristila u medicini i kulinarstvu od davnina, u Portugalu se za nju govorilo da se koristi u “čarobnim napitcima protiv nevjere”.
Uobičajeni nazivi : Kim, kim, akarovia, alchirévia, pastrnjak, cariz, cherruvia, kim, carvia, jermenski kim, livadski kim, rimski kim, kumel.
Naučni naziv: Carum carvi
Porijeklo: Srednja Europa, Sjeverna Afrika i Zapadna Azija.
Porodica: Apiaceae (Umbelliferae)
Karakteristike: Zeljasta biljka, koja može narasti do 60-150 cm visine. List je naizmjeničan, dvopenast, tamnozelene boje i glatke teksture. Grana se i stvara kišobrane malih bijelih ili ljubičastih cvjetova. Korijen je središnji, bijel i vretenast i može se smatrati gomoljem. Plodovi su sitni, smeđe boje sa svijetlim žilicama, slični onima u komoraču i mirisa vrlo sličnog kimu i prečnika su 3-6 mm. Biljke se suše tokom hladnog vremena, pucaju u proljeće.
Istorijske činjenice/zanimljivosti: Pronađeni su ostaci sjemena koji datiraju iz mezolita, zbog čega su korišteni kao začin ili lekovito bilje vekovima, najmanje 5000 godina. Spominje se i u Ebersovom papirusu, rukopisu ljekovitog bilja koji datira iz 1500. godine prije Krista. Korišćen u kulinarstvu i medicini, konzumirali su ga stari Rimljani, Egipćani (ostavljali su vreće u grobnicamafaraona), Arapi i upravo su potonji uveli ovu kulturu na Iberijsko poluostrvo. Rimljani su koristili ovaj začin u povrću i ribi; srednjovekovni kuvari, u supama, jelima od pasulja i kupusa. Koristili su i male vrećice sa ovom biljkom, jer su vjerovali da ih štiti od “vještica” i zlonamjernika.
U Portugalu se govorilo da je dio magičnih napitaka protiv nevjere. Nordijske zemlje (Finska, Danska, Norveška), Holandija i Njemačka su glavni proizvođači ove biljke.
Biološki ciklus: Dvogodišnji ili godišnji (11-15 mjeseci), umiru ubrzo nakon proizvodnja voća.
Oprašivanje/oplodnja: Cvjetovi su samooplodni, pojavljuju se u proljeće i mogu ostati do kraja ljeta.
Najviše kultivirane sorte : “Mogador”, “Konigsberger”, “Neiderdeutsch” (iz Njemačke), “Karzo” (Kanada). Postoje neke nove sorte koje se seju u proleće i mogu se beru u kasno leto.
Dio C jestivo: List, plod (osušeno seme sa eteričnim uljem) i korijen.
![](/wp-content/uploads/plantas/4208/fcfa0bkkv4-1.jpg)
![](/wp-content/uploads/plantas/4208/fcfa0bkkv4-1.jpg)
Uvjeti okoline
Tlo: Slobodne teksture, silikoargiloza, pjeskovita glinasta, svježa, vlažna, bogata humusom, plodna, duboka , prozračan, dobra drenaža i dobro zadržavanje vode. Optimalni pH 6,0-7,4.
Klimatska zona: Umjerena i vlažna.
Temperature – Optimalna: 16-20 °C
Min: 7 °C Maks: 35°C
Zaustavljanje razvoja: 4 °C
Temperatura klijanja tla: 10-15 °C.
Vernalizacija: Sedam sedmica temperature između 5°-7°C su dobre za cvjetanje i razvoj plodova.
Izlaganje suncu: Puno sunce ili polusjena
Relativna vlažnost: Optimalna 65%
Nadmorska visina: Do 2000 m
Gnojidba
Gnojidba: Kravlji i ovčji gnoj. Kompost ili biljna zemlja i gnojivo bogato algama.
Zeleno gnojivo: Mješavina ljulja, raži i favarola
Hranljivi zahtjevi: 1:2 :2 ili 1:1:1 (azot:fosfor:kalijum)
Tehnike uzgoja
Priprema tla: Oranje na 30 cm, malim brzinama, ne umnožavajući prolazi i uvek radi sa suvom zemljom. Prođite drljačom da biste uklonili grudve.
Rok sadnje/sjetve: Između marta-aprila ili septembra-listopada na otvorenom. Da biste ubrzali proces, navlažite sjeme.
Vrsta sadnje/sjetve: Po sjemenu, direktno u zemlju ili u saksije.
Prethodno klijanje : 4-6 dana u vodi, a zatim sušiti četiri sata za setvu.
Presađivanje: Kada je 13-15 cm
Kapacitet klijanja (godine): 1 godina.
Dani do klijanja: 15-20 dana (25 °C) .
Dubina: 1-2 cm.
Kompasi: 20-25 na liniji x 35-60 cm izmeđuredovi.
Konsortacije: Grašak, pasulj, senf, šparoge, spanać, luk, kukuruz, paprika i paradajz.
Rotacija: Izbjegavajte šargarepa, celer i rotkvice. Rotirajte svake tri godine.
Plovljenje: Plovljenje i plijevljenje i osipanje ako biljka nije vertikalno oslonjena.
Vidi_takođe: Voće mjeseca: dragunZalijevanje: Lokalizirano (kap) , 2 litre/tjednu/m²
Entomologija i patologija biljaka
Štetočine: mrkvena muha, nematode, lisne uši i crveni pauk, moljci ( Loxostege , D epressaria ), bube ( Opatrum ).
Bolesti: “Sklerotinia”, antraknoza, botritis, fomopsa, alternarijaza, septorioza.
Nezgode: Osetljivo na mraz, sušu i jake vetrove.
Vidi_takođe: Naučite kako napraviti sjemenske bombe![](/wp-content/uploads/plantas/4208/fcfa0bkkv4-2.jpg)
![](/wp-content/uploads/plantas/4208/fcfa0bkkv4-2.jpg)
Žerba i upotreba
Kada ubrati: Prvi listovi su spremni za berbu nakon 90 dana od nicanja (kada biljka bude visoka 12-15 cm). Korijenje se bere tek nakon prve godine života (u jesen). Sjemenke ili “plodovi” su spremni kada je 65-75% smeđe boje; to se dešava u julu-avgustu i to tek u 2. godini života biljke. Berite u toku noći ili rano ujutro, kada je suvo vrijeme, a "kišobrane" (snopove zrelog sjemena) stavite u papirnu vrećicu.
Proizvodnja: 780- 1500 K/ haili može dostići i 2000 kg/ha
Uvjeti skladištenja: Kišobran (plodovi) se suše na suncu ili u sušari nekoliko dana (7-15 ).
Sastav: Eterično ulje (4-6%) sa “karvonom” (39-68%), “limonenom” (26-50%). Sadrži proteine, mineralne soli, ugljikohidrate i tanine.
Primjena: Korijen (bijela pulpa) se može kuhati i jesti kao povrće (slično repi ili šargarepi); listovi se mogu koristiti za začinjanje salata, kuvanog krompira, biber salate i supe. Sjemenke ili plodovi su ljuti i slatko-kiseli i služe za aromatiziranje sireva, kruha, salata, povrća i mnogih slanih jela (posebno iz njemačke i austrijske kuhinje), kao što su pereci, kruh, supe, tjestenina, povrće, meso (posebno svinjetina i patka) , (kiseli kupus, kari), deserti i kolači.
Ulje se koristi za alkoholna pića kao što su likeri i rakije, kao i za sapune, paste za zube, parfeme i eliksire. Eterično ulje se koristi u organskoj poljoprivredi kao insekticid, akaricid, fungicid i inhibitor klijanja. Ostaci destilacije služe kao hrana za stoku.
Ljekovita svojstva: Probavna, ublažava nadutost, grčeve, zatvor i podstiče apetit. Neka naučna istraživanja su zabilježila smanjenje triglicerida i kolesterola. Eterično ulje je antibakterijsko i dobro za liječenjemikoze, tumori kože i čišćenje rana, ublažava respiratorne probleme (bronhitis i kašalj).
Savjet stručnjaka: U velikim količinama kim može biti toksičan, zbog “karvona” (maksimalna dnevna doza je 1,5-5g voća u obliku infuzije ili 3-5 kapi eteričnog ulja). Lako se razmnožava, pa će neke biti potrebno oplemeniti, a druge presaditi. Dobro djeluje kao ukrasna biljka za uljepšavanje vrtova.
Da li vam se svidio ovaj članak?
Onda pročitajte naš Magazin, pretplatite se na kanal Jardins na Youtube-u i pratite nas na Facebooku, Instagramu i Pinterestu.